Arhiva za novembar, 2009

Arhiva za 2009

Preminuo patrijarh Pavle

nedelja, novembar 15th, 2009

patrijarh_pavle_130x55BEOGRAD – Patrijarh srpski Pavle preminuo je jutros, potvrđeno je agenciji Beta.

Patrijarh je preminuo u 10.45.

U SPC tu informaciju nisu želeli da potvrde. Na sajtu SPC navodi se da je mitropolit Amfilohije 13. novembra pričestio patrijarha.

Patrijarh Pavle (95) bio je na Vojno medicinskoj akademiji na lečenju od 13. novembra 2007. godine.

Patrijarh Pavle (svetovno ime Gojko Stojčević) rođen je 11. septembra 1914. godine u selu Kućanci kod Donjeg Miholjca u Slavoniji. U tom mestu je završio osnovnu školu. Nižu gimnaziju završio je u Tuzli, višu gimnaziju i šestorazrednu Bogosloviju u Sarajevu, a Bogoslovski fakultet u Beogradu. Dve godine je studirao medicinu u Beogradu.

Pre odlaska u gimnaziju proveo je jedno vreme na pripremama za školu u manastiru Orahovica.

Ime mu dao iguman

Drugi svetski rat zatekao ga je u rodnoj Slavoniji, odakle je prebegao u Beograd, gde je, da bi se mogao izdržavati, radio fizičke poslove na građevinama i na dokovima.

U proleće 1942. njegov školski drug jeromonah Jelisej odveo ga je u manastir Svete trojice u Ovčaru, a od 1944. radio kao veroučitelj i vaspitač u Banji Koviljači, u domu za decu izbeglu iz Bosne. Te godine je oboleo od tuberkuloze.

Do 1946. je bio u manastiru Vujan, gde se izlečio od tuberkuloze. Zamonašio se 1948. u manastiru Blagoveštenje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri i dobio ime Pavle koje mu je dao iguman Julijan Knežević. Te godine je rukopoložen u čin jerođakona.

Od 1949. do 1955. bio je sabrat manastira Rača u Podrinju. Školske 1950/51. radio je kao pomoćni nastavnik bogoslovije „Sv. Kirila i Metodija“ u Prizrenu. Jeromonah postaje 1954, ubrzo protosinđel, a 1957. arhimandrit.

Od 1955. dve godine je bio na poslediplomskim studijama u Atini.

Za episkopa raško-prizrenskog izabran je 29. maja 1957. godine. Hirotonisan je u beogradskoj Sabornoj crkvi 22. septembra 1957. od patrijarha Vikentija i episkopa pakračkog Emilijana, zvorničko-tuzlanskog Longina i žičkog Germana. U oktobru te godine ustoličen je u Prizrenu od episkopa Germana i zahumsko-hercegovačkog Vladislava. Na Kosovu je proveo 33 godine.

Izbor na apostolski način

Na vanrednom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora 1. decembra 1990, kojem je predsedavao zagrebačko-ljubljanski mitropolit Jovan Pavlović, zamenik tada obolelog patrijarha Germana, biran je novi patrijarh između trojice kandidata tajnim glasanjem.

Kako nijedan od kandidata nije dobio dovoljan broj glasova izbor je obavljen žrebom na tzv. „apostolski način″ tako što je arhimandrit tronoški Antonije izvukao ime budućeg patrijarha.

Tako je Pavle postao 44. poglavar SPC. Ustoličen 2. decembra 1990. u Sabornoj crkvi Sv. Arhangela Mihaila u Beogradu od strane 12 episkopa, 12 sveštenika i 13 đakona. Patrijarh Pavle je tada istakao da mu je jedini program rada Jevanđelje.

Autor i počasni doktor

Posetio je brojne pravoslavne crkve: carigradsku, aleksandrijsku, jerusalimsku, rusku, bugarsku, rumunsku, grčku, gruzijsku, kao i srpske eparhije i parohije u Americi, Kanadi, Australiji, Mađarskoj i Rumuniji.

Objavio je dve knjige: „Pitanja i odgovori čtecu pred proizvodstvo“ (1988) i „Devič, manastir svetog Joanikija Devičkog“ (1989). Zaslugom Patrijarha Pavla objavljeno je i dopunjeno izdanje „Srbljaka“ (1986). Bio je predsednik Liturgijske komisije koja je izdala Služebnik.

Počasni je doktor Bogoslovskog fakulteta i Akademije Sv. Vladimira u Njujorku.

Vlada Srbije je 13. januara 2005. imenovala Patrijarha Pavla za počasnog predsednika Fonda za Kosovo i Metohiju.

Tokom posete Rusiji u januaru 2002. godine patrijarhu Pavlu su uručene dve značajne nagrade: Međunarodnog fonda za unapređenje jedinstva pravoslavnog naroda i Fonda svetog apostola Andreja prvozvanog.

Neusvojena molba za povlačenje

Predsednik SCG Svetozar Marović odlikovao je u septembru 2004. patrijarha Pavla, (na njegov devedesti rođendan), Ordenom Nemanje prvog stepena.

Povodom Dana državnosti Srbije, 15. februara 2007. princ Aleksandar Karađorđević dodelio je Partijarhu Pavlu Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena.

Patrijarhu Pavlu je 2009. dodeljen ruski orden Dostojanstvo zbog „značaja koji je imao u danima iskušenja kroz koje su srpski narod i Crkva prošli″.

Od 13. novembra 2007. patrijarh Pavle bio je na lečenju u Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, a 8. oktobra 2008. podneo je molbu Svetom arhijerejskom Saboru SPC da mu „zbog zdravstvenih razloga i nemoći″ dozvoli da se povuče iz aktivne službe.

Molba patrijarha Pavla na Saboru SPC 11. novembra 2008. nije usvojena.

Govorio je grčki, ruski i nemački jezik.

… do kraja ovde

Kategorija : Gornji Podgradci
Komentari : Komentari su isključeni
Arhiva za 2009

Obilježena crkvena slava

nedelja, novembar 8th, 2009

Sv. velikomučenik DimitrijeNajveće  mjesto u Opštini Gradiška Gornji Podgradci danas su na svečan način obilježili hramovnu slavu Svetog velikomučenika Dimitrija. Uz prisustvo  velikog broja vjernika, gostiju , sveštenstva i kumova Miroslava i Zore Jerić. Posle svete liturtgije za sve prisutne priređen je svečani ručak.

Na ovaj praznik, u srpskom narodu poznat kao Mitrovdan, pominje se pogibija svetitelja koji je život okončao u tamnici 306. godine gde je zatočen, otkazavši poslušnost progoniteljima hrišćana.

Praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, ili Mitrovdan obilježen je u crkvenom kalendaru crvenim slovom, a u Bogoslužbenom ustavu Crkve označen je znakom Srednjeg praznika druge vrste (crvenim krstićem), što znači da po rangu i značaju pripada trećoj od šest grupa u koje su svrstani svi praznici u godini.

Mitrovdan je nepokretni ili stajaći praznik, što znači da je uvek istog datuma, odnosno 8. novembra po novom ili 26. oktobra po starom kalendaru.

Mitrovdan u narodnom vjerovanju

Ovaj dan je legendaran i po tome što su se hajduci tada rastajali da bi negde prezimili zimu i ponovo se sastali o Đurđevu danu sledeće godine (Mitrovdanak  hajdučki rastanak, Đurđevdanak hajdučki sastanak). Ko hoće da mu crni luk zimi ne proklija, neka ga uoči Mitrovdana ostavi na toplo mesto, pa se neće pokvariti, ma kolika toplota bila.

Kupus se sijče obično o Mitrovdanu. U Mitrovu nedelju ne treba sijati žito, zato što je to zadušna nedjelja, u kojoj, po narodnom vjerovanju, posejano žito rađa prazne klasove. Po ovcama se gleda kakva će biti zima: ako na Mitrovdan leže sa skupljenim nogama, biće blaga zima, ako leže sa opruženim nogama, biće oštra. Ako na Mitrovdan bude oblačno, biće topla zima bude li vedro, biće oštra. Ako pada snijeg, kaže se da je Sveti Dimitrije došao na bijelom konju.

Slike sa ove svečanosti možete pogledati ovdje.

Oni koji imaju instalirani cooliris, ili ga žele instalirati slike mogu pogledati ovdje.

Kategorija : Gornji Podgradci
Komentari : Komentari su isključeni