U organizaciji Šahovskog kluba „Potkozarje” iz Gornjih Podgradaca danas je u prostorijama Doma kulture “Lepa Radić”održan IV otvoreni Svetosavski šahovski turnir “Podgradaci 2010”.

Učešće je uzelo 35 takmičara i to 3 FIDE majstora, 1 ženski FIDE majstor, 11 majstorskih kandidata i svi najbolji poznavaoci šaha iz ovog dijela Potkozarja.

Igralo se po švajcarskom sistemu u 9 kola na 17 tabli sa tempom igre 15 minuta po igraču i kompjuterskim parovanjem sa programom Swiss Manager.

Sudije turnira: glavni sudija Dimitrije Grčić i sudija Miloš Ćirić.

“Šah treba uvesti u škole, jer razvija kreativnost, pamćenje i koncentraciju kod ljudi. Mnoge zemalje su ga ubacile u školski program, pa zar mi uvijek treba da kasnimo u nečemu što može da pomogne bržem i boljem razvoju našeg društva?” izjavio je glavni sudija turnira Dimitrije Grčić za naš sajt.

Podjeljeno je 8 novčanih nagrada u ukupnom iznosu od 420,oo KM i 5 robnih.

Najboljem igraču turnira Narančić Vladi pored pehara pripala je i novčana nagrada od 150,oo KM.

Ostale nagrade raspoređene su na sledeći način:

2. mjesto…………………………………………………………………………………………………………………100,oo KM

3. mjesto…………………………………………………………………………………………………………………..50,oo KM

4. mjesto…………………………………………………………………………………………………………………..30,oo KM

5. mjesto…………………………………………………………………………………………………………………..20,oo KM

6. Najboljem šahisti ŠK „Potkozarje“ Dragišić Duško pripala je novčana nagrada od 20,oo KM + robna nagrada.

7. Najbolje plasirani ženski učesnik Marušić Nada pripala je novčana nagrada od 20,oo KM + robna nagrada.

8. Najstariji učesnik turnira Dabić Dragutin dobio je robnu nagradu.

9. Najmlađi učesnik turnira Šinik Aleksandar dobio je robnu nagradu.

10. Najbolji igraču sa opštine Gradiška Sarajlić Zlatko iz Nove Topole pripala je novčana nagrada od 30,oo KM + robna nagrada.

Svi učesnici turnira na poklon su dobili knjigu i kalendar.

Šahovski klub „Potkozarje“ se zahvaljuje sponzorima: Opština Gradiška, „Aktros“ Nova Topola, „Nova DIPO“Gornji Podgradci, Zlatara „Gold“ Gradiška, MZ Gornji Podgradci, SZR „Sito-graf“ Gradiška, mesnica „Bajo“Gradiška i „Prosvjeta“Gradiška što su podržali IV otvoreni tradicionalni Svetosavski šahovski turnir „Podgradci 2010″.

Konačan poredak učesnika turnira:

Fotografije sa turnira možete pregledati OVDJE.

Pod vođstvom novog trenera fudbaleri Sloge počeli su u ponedeljak 25.01.2010. god. pripreme za proljetni dio takmičenja. Inače novi šef struke podgradčke Sloge je Miloš Pojić, koji je u prošloj sezoni trenirao FK „Kozara“ iz Gradiške i važi za mladog i ambicioznog stručnjaka, čija je jedina želja da sa klubom obezbjedi opstanak u II fudbalskoj ligi Republike Srpske, grupe zapad.

„Da nisam optimista, ne bih se prihvatao ovog posla“ izjavio je Pojić.

Generalni sekretar kluba Nebojša Gigović kazao je da je primarni cilj konsolidacija kluba u svim segmentima od Upravnog odbora do igračkog kadra, što je prevashodni uslova za dobre rezultate.

Novi član Upravnog odbora je Borče Sredojević, koji svojim radom i autoritetom želi da pomogne klubu u ovom trenutku. Takođe tu je sa nama doktor Zoran Azarić, Milenko Pejić, Ilija Sarajlić, te sveštenik podgradački Igor Kusturić.

Sa novim članovima u Upravi, dolaze i novi vjetrovi. Ovdje smo svi na jednom zadatku i igrači i šef struke i Upravni odbor. „Svi moramo da budemo jedan tim i rezultati neće izostati“ istakao je Nebojša Gigović.

Na igračkom kadru Upravni odbor je zauzeo stav da u ovom trenutku ne možemo da ostvarimo ambicije kluba, a to je opstanak bez igrača sa strane. Ali paralelno s tim moramo vratiti sve naše igrače koji igraju u nižim rangovima takmičenja. Tu se pre svega misli na Aleksandra Borjanovića, Anđelka Mačkića, Vladimira Kljajića, Žarka Veljića, Braću Milana i Dragana Puljarevića i Borka Gigovića, koji su od ove polusezone i članovi našeg kluba.

Šef struke je planirao pet pripremnih utakmica, prvu sa FK „Lijevče“ iz Topole 07.02.2010. god., a završnu 28.02.2010. god. sa FK „Sloga“ iz Srpca.

Danas na Svetog Savu, prvog Arhiepiskopa i prosvjetitelja srpskog , sveštenik podgradački g. Igor Kusturić služio je Svetu Liturgiju u hramu Sv. Velikomučenika Dimitrija u Gornjim Podgradcima.

Kao i uvijek na ovaj praznik, hram je bio ispunjen djecom svih uzrasta. Posle završene svete Liturgije priređen je đački recital, koji je pratio hor OŠ “Mladen Stojanović”sa nastavnicom Vidom Slijepčević.

Za svu djecu koja su uzela učešća u svetosavskom programu, sveštenik ih je darivao prigodnim paketićima.

Na kraju se sveštenik Igor zahvalio djeci na prikazanom programu, a svim prisutnim na pokazanoj ljubavi prema Svetoj Crkvi i svome rodu, poželivši im, ujedno, blagoslov Božiji i svako dobro od Gospoda.

Sveti Sava (po rođenju Rastko Nemanjić; rođen oko 1169. u deževačkom kraju na planini Goliji, preminuo je 14. januara (po julijanskom kalendaru) 1236. u Trnovu u Bugarskoj, pri povratku sa hodočašća u Jerusalimu).Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje i prvi srpski arhiepiskop. Bio je brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog. Izborio se za samostalnost raške arhiepiskopije od Vizantije 1219. godine i postavio temelje današnje Srpske pravoslavne crkve.

Rastko Nemanjić je u mladosti od oca dobio Zahumlje na upravu. Međutim, Rastko je pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona. Kasnije je sa svojim ocem, koji se u međuvremenu zamonašio i dobio ime Simeon, podigao manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori.

U Srbiji je ubrzo došlo do borbe za vlast između Savine braće. Zbog toga se Sava vratio u Srbiju, kako bi zaustavio građanski rat. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke, da bi se 1217. vratio na Svetu goru. Godine 1219. Sava je od vaseljenskog patrijarha u Nikeji izborio autokefalnost srpske crkve, a patrijarh ga je imenovao za prvog srpskog arhiepiskopa. Ostao je arhiepiskop sve do 1233, da bi ga potom zamenio njegov učenik Arsenije. Više puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa jednog od hodočašća iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu. Njegove mošti je u manastir Mileševu preneo njegov nećak, kralj Vladislav.

Njegova najznačajnija pisana dela su „Žitije, spomen na pokojnog oca Stefana Nemanju (Simeona)“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“, kao i „Nomokanon“.

Savin kult u narodu bio je jak. Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanlijskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je 1594. spalio Savine mošti na Vračaru. Na mestu za koje se veruje da se to odigralo podignut je Hram svetog Save. U Republici Srpskoj se dan njegove smrti po gregorijanskom kalendaru (27. januar) proslavlja kao školska slava.

Fotografije đačkog recitala iz crkve možete pogledati OVDJE.